Vijesti
Zaštita pasa od bolesti
Objavljeno: 11.12.2008. [ link ]
Kako bi se neugodnosti i teže posljedice spriječile, psi se prvi put cijepe s dva mjeseca, a kasnije uglavnom jednom godišnje. Da biste sve to obavili na vrijeme, sačuvajte veterinarsku knjižicu svog psa u kojoj će biti datum kad je cijepljen.Povremeno je provjerite kako s novim cijepljenjem ne biste kasnili. Jedino obvezno cijepljenje je ono protiv bjesnoće. Štenci se prvi put cijepe u dobi od dva mjeseca starosti, a nakon toga svake godine.
Bjesnoća je pogibeljna bolest koja se sa zaražene životinje ugrizom ili ogrebotinom prenosi i na ljude. Srećom, danas je vrlo rijetka i oboljelih je sve manje.
Štenećak je jedna od najopasnijih bolesti, za nju nema lijeka, ali je djelotvorna prevencija, odnosno cjepivo. Cijepljenje se provodi u dva navrata, prvi put s dva mjeseca starosti i drugi put mjesec dana kasnije.
Sljedeće cjepivo daje se nakon godinu dana, a zatim svake dvije godine. Štenećak je virusna, smrtonosna i zarazna bolest, a manifestira se groznicom, nervnim poremećajem i upornim kašljem.
Prvo cjepivo protiv zaraznog hepatitisa daje se s dva, drugo s tri mjeseca. Virus prenesen mokraćom izaziva povraćanje i proljev, a lijeka za tu bolest nema. Istodobno s cjepivom za hepatitis pas dobiva i cjepivo protiv parvoviroze.
Drugo cjepivo protiv te bolesti pas dobiva nakon godinu dana, a onda svake dvije godine. Simptomi bolesti su vrlo ozbiljni gastroenterološki problemi. Zbog toga se savjetuje da psić prije cijepljenja, znači do trećeg mjeseca starosti, izbjegava javna mjesta i površine na kojima se okupljaju psi.
Leptospiroza je jedna od zaraznih bolesti koja se s psa prenosi na ljude. Za nju postoji sistematsko cijepljenje, prvo cjepivo s dva mjeseca, onda slijede dva u razmaku od po mjesec dana, a potom svake godine.
Ta zarazna bolest širi se pijenjem vode zaražene urinom oboljelih štakora, pasa i ljudi. Bolest kod psa često izaziva brzu smrt.
Još jedna od opasnih i često smrtonosnih bolesti je piroplazmoza koju prenose krpelji. Stoga je cijepljenje pasa koji često borave u prirodi nužno. Zaražena životinja dobije groznicu i vrlo je slaba. Cjepivo je učinkovito u 70 posto slučajeva, a prvo se daje štenetu s tri mjeseca starosti. Nova cjepiva treba dati svakih šest mjeseci, a kad se pojavi, bolest se liječi antiparazitnim lijekovima.Vlasnik bi nakon svake šetnje trebao provjeriti ima li pas krpelja. Ako ga uoči i ako se ‘ukorijenio’ u kožu psa ne smije ga se nasilno skidati jer će njegove ‘ralice’ ostati u tijelu psa. Umjesto toga potrebno ga je pritisnuti komadićem pamuka namočenim u alkohol ili ulje.
Vatu je na krpelju potrebno držati minutu ili dvije, a nakon što ugine treba ga povlačenjem prema gore skinuti s kože psa. Ranicu od uboda potrebno je dezinficirati. No, ako se oko rane primijeti crvenkasti ‘prsten’ odmah potražite pomoć veterinara.
Psa se od krpelja može uspješno zaštititi različitim sredstvima koja se stavljaju na kožu psa. Ima ih u obliku ampula ili spreja, a psa će osim od krpelja zaštititi i od buha. Unatoč takvoj zaštiti, psa treba redovito kontrolirati kako bi mu se na vrijeme moglo pomoći.
